Marketing putem aromatizacije mnogo je više od raspršivanja ugodnih mirisa u prostoru. Radi se o povezivanju identiteta marke jedne kompanije, marketinških poruka i njihove ciljane publike s posebnim mirisom koji će potkrijepiti navedene aspekte brendiranja određene marke.
Marketing putem aromatizacije može biti vrlo učinkovit u ambijentu u kojem se stimuliraju osjeti pomoću svjetla, zvuka i luksuznog okruženja, što će klijente dugotrajno emocionalno povezati s određenim markama.
Aromachology
Aromakologija je znanost koja proučava utjecaj mirisa na ljudsko ponašanje, odnosno povezanost osjećaja i emocija kao što su relaksacija, uzbuđenje, senzualnost, sreća i dobrobiti mirisa koje stimuliraju olfaktorni sustav (osjet njuha) u mozgu, točnije limbički sustav.
Aromakologija je grana aromaterapije koja se može definirati kao umjetnost ili znanost korištenja prirodnih eteričnih ulja dobivenih od biljaka za održavanje i uspostavljanje harmonije te unaprjeđenje zdravlja tijela, uma i duha. Korištenje aroma za povećanje dobrobiti poznato je već tisućama godina. Čak zidne slike u francuskoj špilji Lescaux koje datiraju 18 000 godina pr. Kr. prikazuju spaljivanje aromatičnih biljaka, prema vjerovanjima za istjerivanje zlih duhova.
Egipatsko nasljeđe
Drevna egipatska kultura u svojim hijeroglifskim spisima bilježi korištenje aromatične medicine. Pronađeni su dokazi o korištenju ljekovitog bilja u obliku aromatičnih kora, smola, parfimiranih ulja, vina i octa koji sežu do 4 500. godine pr. Kr. Ekstrakte eteričnih ulja dobivalo se uranjanjem biljaka u ulje te cijeđenjem ulja kroz lanenu vreću.
Kinesko nasljeđe
Drevne kineske civilizacije također su koristile vrste aromatskih tvari. Shen Nungova knjiga ljekovitog bilja koja datira otprilike iz 2 700. godine pr. Kr. sadrži detaljne informacije o preko 300 biljaka i njihovoj upotrebi. Kinezi su aromatične tvari koristili i u vjerskim obredima spaljujući drvo i lišće, kako bi odali počast svojim bogovima, a ta se tradicija nastavlja i danas. Nadalje, korištenje eteričnih ulja u Kini povezano je s drugim drevnim terapijama, kao što su masaža i akupunktura.
Stari Grci i Rimljani
Grci su većinu svog znanja o medicini primili od Egipćana, te ga iskoristili za unaprjeđenje vlastitih otkrića. Otkrili su da određeni cvjetni mirisi djeluju stimulativno ili opuštajuće. Maslinovo ulje, na primjer, koristilo se kao baza koja apsorbira arome ljekovitog bilja ili cvijeća, te se dobiveno parfimirano ulje moglo upotrijebiti kao kozmetika ili lijek. Inspirirani Grcima, Rimljani su postali poznati upravo po mirisnim kupkama i masažama koristeći eterična ulja. Popularnost aromatičnih tvari dovela je do uspostavljanja trgovačkih puteva koji su Rimljanima dozvoljavali uvoz „egzotičnih“ ulja i začina iz Indije i arapskih zemalja.
Aromaterapija u moderna vremena
Iako se aromaterapija prakticira već tisućama godina, tek je nedavno stekla popularnost u našoj kulturi. Zbog današnjeg načina života shvatili smo važnost povezivanja uma, tijela i duha za postizanje dobrobiti i zdravlja, a aromaterapija nudi nam upravo to. Štoviše, da aromaterapija djeluje pozitivno na psihu i tijelo, potvrdila su i moderna znanstvena istraživanja. U prošla dva desetljeća provedena su određena istraživanja u SAD-u, Europi i Japanu koja su mjerila psihometrijske utjecaje mirisa na osjećaje, raspoloženja i emocije, te ostale fiziološke reakcije. Korištene su tehnike: električna aktivnost mozga, fiziološki parametri poput srčane frekvencije, kožne provodljivosti, te analize razine kortizola radi mjerenja reakcija na mirise i njihovog utjecaja na raspoloženje, sjećanje kao i svjesno i nesvjesno ponašanje. Konkretni pozitivni utjecaji mirisa koji djeluju na ljudsko raspoloženje, smanjenje stresa i poboljšanje kvalitete rada danas više nisu mit, već je opće prihvaćeno da miris ugodne arome utječe na naše ponašanje, raspoloženje, sjećanje, emocije, stres, zadržavanje pažnje i rješavanje problema, odabir prijatelja, endokrini sustav i sposobnost nesvjesne komunikacije putem mirisa.
